Kratak pregled osnovnih termina

Kratki pregled osnovnih termina.

LEKSIKON POJMOVA

Sve što vas je ikad zanimalo o naočalama i lećama. Mnogi pojmovi koje svakodnevno čujete ili izgovarate su vam već znani, ali samo njihovo značenje ostaje nepoznato. Kako biste saznali što se “krije” iza već poznatih naziva vezanih za metode korekcije refraktivne greške, za vas smo izdvojili one koje ćete najčešće susresti ukoliko ste odlučili poduzeti korak prema savršenom vidu.

A
ABERACIJA

problem nastao zbog fizikalnog defekta u oku ili na leći. Uzrokuje nejasnu optičku sliku.

ABERACIJE VIŠEG REDA

pogreške refrakcije uzrokovane neregularnostima u rožnici, suznom filmu i dr. Ne korigiraju se naočalama. Neke aberacije višeg reda su: sferna i kromatska aberacija, koma, sekundarni astigmatizam itd.

AFAKIJA

stanje oka u kojem je očna leća odstranjena iz oka.

AKOMODACIJA

sposobnost oka tj. očne leće da fokusira predmete na različitim udaljenostima.

ALBINIZAM

urođeni poremećaj koji karakterizira djelomični ili potpuni nedostatak pigmenta u koži, kosi i šarenici. Zbog nedostatka pigmenta u šarenici kod albino ljudi razviju se fotofobija, nejasan vid, oštećenja retine, nistagmus, ambliopija, miopija ili hiperopija, astigmatizam i dr.

ALUMINIJ

kemijski element, metal. Rijetko se koristi za izradu okvira za naočale. Dioptrijski okviri od aluminija su lagani, otporni na koroziju i ne izazivaju alergiju.

AMBLIOPIJA

slabovidnost oka bez vidljivih fizikalnih oštećenja, tzv. „lijeno oko“. Događa se kad se oko ne razvije u djetinjstvu zbog manifestantnog strabizma ili nekih drugih razloga.

AMETROPIJA

nepravovidnost, prisutnost refraktivne pogreške oka.

ANISEIKONIJA

stanje, često posljedica anizometropije. Karakteriziraju ga različite veličine slika koje se formira na mrežnici desnog i lijevog oka, a uzrokuje problem pri formiranju jedinstvene slike u vidnom korteksu.

ANISOKORIJA

nejednaka veličina zjenice.

ANISOMETROPIJA

različita refrakcija na dva oka, razlika u dioptrijskoj jakosti veća od 2,00 Dptr.

ANTIMETROPIJA

stanje kada je jedno oko dalekovidno, a drugo kratkovidno.

ANTIREFLEKSNI SLOJ

jedan ili više nanosa interferencijskih slojeva (metalnih oksida) na površinu naočalne leće radi smanjenja refleksije s njene površine i postizanja boljih optičkih svojstava.

ASFERIČNA LEĆA

leća, naočalna ili kontaktna, čija geometrija odstupa od fiksnog radijusa pa se time reducira sferna aberacija, a istovremeno i debljina leće.

ASTENOPIJA

teškoća vida koja nije uzrokovana bolešću oka već neskladom između mogućnosti vida i zahtjeva koji se postavljaju. Pojavljuje se u različitim oblicima, ovisno o uvjetima pri gledanju i radu. (Npr. dugo čitanje (posebno sitnih slova), mali kontrasti, pri vožnji noću i u magli itd.) Simptomi su brzo umaranje s osjećajem pritiska i boli u očima, glavobolja, titranje slova pri čitanju i dr.

ASTIGMATIZAM

refrakcijska pogreška oka kod koje optički sustav nema osnu simetriju. Može izazivati zamućen vid, glavobolju, peckanje u oku itd. Korigira se cilindričnim lećama u naočalama ili kontaktnim lećama.

B
BALASTNA PRIZMA

posebna izvedba kontaktne leće gdje je gornji rub leće tanji, a donji je deblji pa time i teži. Koristi se radi osiguranja zadane osi cilindra ili radi korekcije vertikalne heteroforije.

BAZA PRIZME

najdeblje mjesto na prizmi.

BAZNA KRIVINA

radijus stražnje plohe kontaktne leće izražen u milimetrima.

BIFOKALNE NAOČALE

naočale s lećama koje imaju dvije zone za gledanje. Gornja zona je za gledanje na daljinu, a donja za blizinu. Vidljivo su odijeljene.

BIFOKALNE/MULTIFOKALNE KONTAKTNE LEĆE

kontaktne leće koje imaju dva područja sa različitim dioptrijskim jakostima tako da služe za gledanje na daljinu i na blizinu.

BINOKULARNI VID

pojam simultanog vida s oba oka. Omogućuje nam stereopsis – prostorni, trodimenzionalni vid.

BIOKOMPATIBILNOST

sposobnost nekog materijala da u dodiru sa živim tkivom ne izaziva oštećenja tkiva. Kontaktne i intraokularne leće su izrađene od biokompatibilnih materijala.

BIOMIKROSKOP

instrument konstruiran za detaljan pregled oka.

BJELOOČNICA/SKLERA

vanjska očna ovojnica koja daje oblik oku i štiti osjetljive unutarnje strukture oka.

BLJEŠTANJE

smetnja vida u uvjetima kada je oko izloženo direktnom jakom svjetlu (npr. pri vožnji u smjeru niskoga sunca, pri noćnoj vožnji ususret automobilu s upaljenim dugim svjetlima i dr.).

C
CELULOZNI ACETAT

jedan od najstarijih umjetnih materijala pogodnih za izradu okvira za naočale.

CILINDAR

skraćeni naziv za cilindričnu vrijednost u očnoj optici. Označuje astigmatičnu razliku za dva glavna meridijana u odnosu na odabrano sferno djelovanje.

CVS

skupina poteškoća zbog rada za računalom. Simptomi su: suho oko, naprezanja vida, nejasan vid, crvene oči, peckanje u oku, preosjetljivost na svjetlo, glavobolja i bol u leđima, vratu i ramenima.

Č
ČUNJIĆI

stanice smještene u pozadini oka, osjetljive na svjetlo, čunjastog oblika. Najviše ih ima u makuli, a razni tipovi čunjića raspoznaju različite boje svjetla. Koriste se pri danjem svjetlu, a odgovorni su za oštrinu vida.

D
DALEKOVIDNOST/HIPEROPIJA

refrakcijska pogreška oka kod koje optički sustav preslabo lomi svjetlo pa ga korigiramo plus lećama.

DEGENERACIJA

promjene na tkivu koje mu smanjuju sposobnost vršenja svoje funkcije.

DEKORATIVNE KONTAKTNE LEĆE (KONTAKTNE LEĆE U BOJI)

kontaktna leća kojoj je namjena promijeniti prirodnu boju šarenice.

DEPOZITI NA KONTAKTNOJ LEĆI

strani materijali (proteini, lipidi, kalcij...) nataloženi na površini kontaktne leće.

DEZINFEKCIJSKO SREDSTVO

sredstvo koje uništava mikroorganizme na površini kontaktne leće.

DIFUZIJA SVJETLA

rasuto, neusmjereno gibanje svjetla nastalo rasapom svjetla (npr. refleksijom od neravne plohe).

DIJAMETAR

promjer kontaktne leće izražen u milimetrima.

DIOPTRIJA

jedinica za optičku jakost optičkog sustava. Recipročna je vrijednost daljine žarišta izražene u metrima.

DISPERZIJA

rasipanje bijelog svjetla u boje koje ga čine (npr. duga).

DISTORZIJA

iskrivljenje slike koje čini da ravne linije vidimo zakrivljeno.

DIVERGENCIJA

jednaki pokret linija fiksiranja oba oka prema van. Služi za fiksiranje udaljenih predmeta nakon gledanja bliskih predmeta.

DK

Dk je mjera za propusnost kisika kroz materijal kontaktne leće.

DVOSLIKE/DIPLOPIJA

vidni doživljaj kada se vide dvije slike jednog predmeta. Pojavu dvoslika može uzrokovati cijeli niz oboljenja i stanja. Neki oblici dvoslika mogu se korigirati prizmatičnim naočalama.

E
EMETROPIJA

normalan vid. Zrake svjetla u oku lome se na mrežnici.

ENZIMSKI ČISTAČ

sredstvo koje uklanja bjelančevine nataložene na površini kontaktne leće. Na tržištu se najčešće prodaju u obliku tableta.

EPITEL ROŽNICE

sloj pokrovnog tkiva rožnice.

F
FOKUS

točka na optičkoj osi kroz koju prolaze žarišne zrake svjetlosti.

FORMSTABILNE PLINOPROPUSNE KONTAKTNE LEĆE

tip kontaktnih leća izrađen od plinopropusnih polimera. Izrađuju se prema individualnim mjerama i prilagođene su obliku rožnice. Odlikuje ih optička kvaliteta te mali rizik od infekcija i alergija.

FOTOFOBIJA

povećana osjetljivost na svjetlo normalne jakosti. Uzroci mogu biti patološke prirode, ali i nekorigirana binokularna nepravovidnost.

FOTOOSJETLJIVA NAOČALNA LEĆA

dioptrijska leća sačinjena od materijala koji, ovisno o količini svjetla kojoj je izložena, mijenja zatamnjenost tako da za jače izloženosti sunčevom svjetlu leća zatamni, a u tamnijim uvjetima  je svjetlija.

FOTOPSIJA

senzacija bliještanja na rubovima vidnog polja. Javlja se kod kod migrene i nekih patoloških stanja oka.

FOTORECEPTOR

receptorska stanica u mrežnici osjetljiva na količinu svjetla. Razlikujemo dvije vrste fotoreceptora: čunjiće i štapiće.

FRESNELOVA PRIZMA

tanka plastična folija s uskim paralelnim prizmatičnim zonama. Izrađuje se u raznim vrijednostima prizmatične jakosti. Nanosi se adhezijom na naočalnu leću u slučajevima kada su potrebne velike vrijednosti prizmatske jakosti.

H
HEMIANOPSIJA

gubitak polovice vidnog polja na jednom ili na oba oka.

HETEROFORIJA/KUTNA NEPRAVOVIDNOST

ili „latentni strabizam“, stanje koje uzrokuje poteškoće kod fiksiranja. Heteroforija ne mora uvijek uzrokovati probleme vida. Uz napregnutost očnih mišića dolazi do glavobolje, astenopije, mogu se javiti dvoslike te poteškoća koncentracije, naročito kod čitanja.

HETEROKROMIJA

stanje kada su šarenice različite boje.

HIBRID

kontaktna leća izrađena kombinacijom formstabilne plinopropusne leće i meke kontaktne leće kao nosača.

HIDROFILNOST/VLAŽLJIVOST

vlažnost površine materijala kontaktne leće izražava se sa vrijednošću kuta koji tvori površina materijala i površina kapljice vode nanesene na materijal. Vrijednost do 40° ukazuje na odličnu vlažnost, a više od 240° ukazuje na slabu vlažnost. Dobra vlažnost pridonosi boljem komforu prilikom upotrebe kontaktnih leća.

HIDROFOBNO

vodoodbojnost, svojstvo materijala da odbija vodu.

HYDROGEL

tip plastičnog materijala koji se koristi za izradu mekih kontaktnih leća; sadrži veliki udio vode.

HYPOKSIJA

nedostatak kisika u tkivu.

I
IDENTIFIKACIJSKA TOČKA

točkica na rubu kontaktne leće koja služi za identifikaciju i razlikovanje desne od lijeve leće. Obično se stavlja na desnu leću.

INDEKS LOMA SVJETLOSTI

odnos brzine svjetlosti u zraku i brzine svjetlosti u optičkom mediju. Što je veća vrijednost indeksa to je veća refrakcijska snaga optičkog medija.

INFILTRATI

nakupine bijelih krvnih zrnaca i limfocita u rožnici. Uzroci mogu biti viralna infekcija, hipoksija i preosjetljivost na otopinu za održavanje kontaktnih leća.

IRIS ILI ŠARENICA

okrugla pigmentirana membrana koja okružuje zjenicu oka. Svojim stezanjem i opuštanjem sužuje ili proširuje zjenični otvor pa time kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko.

J
JEDNOKRATNE KONTAKTNE LEĆE

leće koje se odbacuju i zamjenjuju novima nakon kratke upotrebe, za razliku od leća za učestalu zamjenu, koje se zamjenjuju mjesečno.

K
KALCIJ

sastavni dio suza koji se često odlaže na kontaktnu leću te uzrokuje nekomfor, osjećaj stranog tijela u oku i pad vidne oštrine.

KAPI ZA VLAŽENJE

tzv. „umjetne suze“ su kapi koje ublažavaju simptome iritacije, suhoće i umora očiju.

KARBONSKA VLAKNA

vrlo čvrsta, lagana sintetička vlakna široke primjene. Koriste se za izradu okvira za naočale i dijelova za naočale.

KERATITIS

upala rožnice.

KERATOKONUS

degenerativno oboljenje rožnice pri čemu se rožnica deformira u oblik konusa.

KERATOKONJUNKTIVITIS

upala rožnice i konjunktive.

KERATOMETAR

instrument kojim se mjeri zakrivljenost rožnice izražena u vrijednosti radijusa u milimetrima ili u dioptrijskoj jakosti rožnice. Važan instrument za dijagnostiku, refrakciju oka i za prepisivanje kontaktnih leća.

KONTAKTNA LEĆA

tanka plastična leća oblikovana da naliježe na rožnicu gdje najčešće služi za korekciju refraktivne pogreške oka.

KONTAKTNE LEĆE ZA PRODUŽENO NOŠENJE

leće koje su predviđene za držanje u oku neprekidno noću i danju (mogu se nositi od 24 sata pa do tjedan dana).

KONVERGENCIJA

jednaki pokret linija fiksiranja oba oka prema unutra. Služi za fiksiranje bliskih predmeta.

KONJUNKTIVA

fino tanko prozirno tkivo koje pokriva unutrašnju stijenku kapaka te vidljivi dio bjeloočnice.

KORNEA ILI ROŽNICA

prednji prozirni dio očne jabučice. Čini veći dio dioptrijske jakosti u optičkom sistemu oka.

KORNEALNA TOPOGRAFIJA

sofisticirana metoda prikazivanja oblika rožnice.

KOZMETIČKA KONTAKTNA LEĆA

kontaktna leća koja služi da prikrije izgled rožnice ili da promijeni izgled oka (promjenom boje šarenice).

KRATKOVIDNOST/MIOPIJA

refrakcijska pogreška oka kod koje optički sustav prejako lomi svjetlo. Korigira se s minus dioptrijskim lećama.

L
LEĆE ZA NAOČALE VISOKOG INDEKSA LOMA (1,59; 1.6; 1.67; 1.74)

leće izrađene od materijala (plastika ili staklo) koji jače lomi svjetlo od standardnih materijala. Leće su zbog toga tanje, lakše i estetski prihvatljivije.

LEGASTENIJA (DISLEKSIJA)

stanje koje odlikuju djelomične poteškoće pri čitanju i pisanju. Osim drugih uzroka, moguć je uzrok nekorigirana refrakcijska greška.

LENTIKULARNA LEĆA

naočalna ili kontaktna leća, samo centralno područje ove leće ima propisanu dioptrijsku jakost. Izrađuje se u visokim dioptrijskim jakostima radi redukcije debljine i težine leće.

LIJEVANA LEĆA

kontaktna leća proizvedena lijevanjem između dva kalupa. Danas najraširenija metoda proizvodnje mekih kontaktnih leća. Metoda osigurava ujednačenost parametara proizvedenih leća.

LIPIDI/MASTI

organski kemijski spojevi. Sastavni su dio suza i sudjeluju u održavanju stabilnog suznog filma na rožnici, smanjujući isparavanje. Na kontaktnoj leći mogu stvoriti naslage koje leću čine neudobnom.

LIZOSOM

antibakterijski enzim prisutan u suzama.

M
MAKULA

centralni dio mrežnice koji je najosjetljiviji na svjetlo. Fovea je centralni dio makule.

MEIBOMOVE ŽLIJEZDE

žlijezde u očnim kapcima koje izlučuju lipide, a koji su sastavni su dio suznog filma. Uloga lipida je podmazivanje oka.

MEKE KONTAKTNE LEĆE

tip kontaktnih leća izrađen od plastike nalik gelu koje sadrže određeni postotak vode. Najmoderniji materijal je silikon hidrogel.

MERIDIAN

jedna od imaginarnih radijalno postavljenih linija koje prolaze kroz centar zjenice. Meridijani služe za određivanje smjera propisane cilindrične jakosti leća za korekciju astigmatizma.

METAMORFOPSIJA

stanje u kojem se promatrani objekti vide iskrivljeno (npr. ravne linije mogu se vidjeti valovito, objekti se mogu vidjeti većima ili manjima itd.). Metamorfopsija je obično prisutna u oboljenjima makule i mrežnice.

MIJEŠANI ASTIGMATIZAM

rijetka vrsta astigmatizma gdje jedan meridijan lomi svjetlo prejako, a drugi preslabo tako da je oko po jednom meridijanu kratkovidno, a po drugom dalekovidno.

MIKROLEZIJE ROŽNICE

sitna oštećenja epitela rožnice. Mogu se javiti kod suhog oka, osjetljivosti na otopine za održavanje kontaktnih leća, depozita na kontaktnim lećama, hipoksije, mehaničke ili kemijske iritacije i/ili infekcije.

MINIFIKACIJA

čini objekte manjima nego što jesu, suprotno od magnifikacije. Leće za kratkovidnost uzrokuju minifikaciju, a ugrađene u naočale umanjuju oči onoga koji ih nosi. Korištenjem asferičnih leća smanjuje se efekt minifikacije.

MIOZA

suženje zjenice. Događa se kod izlaganja jačem svjetlu, a može se izazvati djelovanjem nekih lijekova i opojnih droga.

MONEL

legura nikla i bakra. Najčešće korišten materijal u proizvodnji metalnih okvira za naočale. Prednosti su dobra čvrstoća, a iako se lota, otporan je na koroziju; nedostatak je da ga mnogi ne podnose zbog alergije na nikal.

MREŽNICA/RETINA

receptorski sloj osjetljiv na svjetlo u stražnjem segmentu oka. Prima svjetlosne podražaje koji se preko očnog živca prenose u mozak.

MUCIN

lubrikant (mazivo) koji sastavni dio suznog filma. Smanjuje trenje između rožnice i kapaka.

N
NADREFRAKCIJA

refrakcija izvedena preko klijentove kontaktne leće da bi se ustanovila potrebna dioptrijska jakost koja će osigurati optimalnu vidnu oštrinu.

NAJBLIŽA TOČKA OKA

najbliža točka ispred oka koju još možemo jasno vidjeti.

NAOČALE ZA ČITANJE

naočale koje služe za gledanje na blizinu. Koriste ih presbiopi.

NAOČALE ZA PLIVANJE

naočale s malim ovalnim okularima koji su obrubljeni silikonom pa tijesno prianjaju uz kožu oko očiju kako ne bi ulazila voda. Izrađuju s i bez dioptrije.

NAOČALE ZA SKIJANJE

naočale čvrstih okvira koji zadovoljavaju uvjete aerodinamičnosti, otpornosti na udarce, zamagljivanje i zamjenjivosti filtera raznih zatamnjenosti za različite vremenske uvjete na skijalištu. I skijaške se naočale također izrađuju s određenim dioptrijskim jakostima.

NAOČALE ZA SPORT

naočale izrađene prema određenim zahtjevima u sportu (kontaktni sportovi, sportovi na vodi, snijegu, za biciklizam, golf itd.). Štite sportaša od ozljeda, vode, snijega, prejakog svjetla i dr. Mogu se izraditi i sa određenim dioptrijskim jakostima.

NETOLERANCIJA NA KONTAKTNE LEĆE

neudobnost prilikom nošenja kontaktnih leća. Znakovi mogu biti osjećaj stranog tijela preosjetljivost na svjetlo, nejasan vid.

NEOVASKULARIZACIJA

abnormalano urastanje krvnih žila u rožnicu koja normalno ne sadrži krvne žile. Uzrok može biti preintenzivno nošenje kontaktnih leća koje nemaju dostatnu propusnost za kisik. Promjena vrste ili materijala kontaktnih leća sa većom propusnošću kisika te skraćivanje dnevnog nošenja leća može spriječiti daljnje urastanje krvnih žila u rožnicu. 

O
O.D.

Oculus Dexter, latinski: desno oko.

O.S.

Oculus Dexter, latinski: desno oko.

OČNA LEćA

prirodna leća smještena odmah iza zjenice. Čini dio refrakcijske jakosti optičkog sistema oka, promjenom oblika omogućava fokusiranje predmeta na daljinu ili blizinu.

OČNA VODICA

prozirna, bezbojna tekućina koja ispunjava prostor između rožnice i šarenice.

OČNI ŽIVAC

snop živčanih vlakana koja počinju na retini i prenose vidne podražaje do mozga gdje se formira doživljaj vida.

OFTALMOLOG

doktor medicine specijaliziran za medicinsku, optičku, optometrijsku i kiruršku skrb o oku.

OFTALMOSKOP

ručni optički instrument konstruiran za gledanje očne pozadine.

OPTIČAR

osoba koja prema receptu za naočale savjetuje klijenta pri odabiru prikladnih okvira za naočale, odabiru odgovarajućih naočalnih leća te izrađuje naočale.

OPTIČKA ZONA

centralno područje kontaktne leće koje ima propisanu dioptrijsku jakost leće.

OPTIČKI CENTAR

točka gdje optička os siječe dioptrijsku leću. Na minus leći je na najtanjem dijelu leće, a na plus leći je na najdebljem dijelu leće.

OPTOMETRIST

stručna osoba koja mjeri i prati refrakcijske poremećaje oka i optičkog sustava.

OPTYL

umjetna smola od koje se posebnim procesima izrađuju dioptrijski okviri odličnih mehaničkih svojstava. 

ORTOPTIKA

djelatnost koja se bavi optičkim pomagalima i vježbama kod škiljavosti i heteroforije.

OSJEĆAJ STRANOG TIJELA

osjećaj kao da u oku postoji strano tijelo iako ga nema. Čest je simptom kod suhog oka.

OSTATNI (REZIDUALNI) ASTIGMATIZAM

vrijednost astigmatizma ostalog nakon propisivanja kontaktnih leća.

OŠTRINA VIDA

sposobnost oka da razlučuje razdvojene objekte. Testira se postupkom refrakcije oka na testnim znakovima. Izražava se razlomkom (npr 6/6, 2/6...) ili decimalnim brojem (npr. 0.8, 1.0...).

OTOPINA ZA ČUVANJE, VLAŽENJE I DEZINFEKCIJU KONTAKTNIH LEĆA

sredstvo za održavanje kontaktnih leća koje sadrži kombinaciju ovlaživajućih i dezinfekcijskih svojstva.

OVLAŽIVAČ

supstanca koja omogućava stabiliziranje suznog filma na površini kontaktne leće te čini nošenje leće komfornim.

P
PAHIMETAR

instrument koji se koristi za mjerenje debljine rožnice.

PAHIMETRIJA

mjerenje debljine rožnice.

PERCEPCIJA DUBINE

dojam razlikovanja udaljenosti među objektima.

PERIFERNI VID

sposobnost opažanja postojanja ili gibanja objekata izvan direktne linije gledanja.

PERIMETRIJA

pretraga kojom se utvrđuju karakteristike vidnog polja.

PERMEABILNOST KISIKA

sposobnost materijala kontaktne leće da propušta kisik.

PEROKSIDNI SISTEM

najučinkovitije dezinfekcijsko sredstvo za njegu kontaktnih leća. Ne sadrži konzervanse pa je naročito pogodno za osobe sklone alergiji (Oxisept, Aosept itd.).

PLANO LEĆA

leća bez dioptrijske jakosti (0,00 Dptr).

PLASTIČNA (ORGANSKA) NAOČALNA LEĆA

u usporedbi sa staklenom dvostruko je lakša i neusporedivo otpornija na lom, a jednakih optičkih svojstava. Zbog osjetljivosti na ogrebotine obavezno se zaštićuje tvrdim slojem. Danas se plastične dioptrijske leće iz sigurnosnih razloga koriste u nesrazmjerno većem broju od staklenih (mineralnih).

POLARIZIRANA NAOČALNA LEĆA

polarizirana naočalna leća je leća za sunčane naočale koja sadrži specijalni filter koji zaustavlja sunčeve zrake reflektirane od horizontalnih površina (od vode, snijega, glatkog asfalta itd.). Zbog svojih prednosti koriste se u vožnji, navigaciji, sportu te ostalim uvjetima izloženosti sunčevoj svjetlosti. Polarizirane naočale često se rade s dioptrijskom jakošću za korisnike korekcijskih naočala.

POLIKARBONATNA NAOČALNA LEĆA

leća za naočale izrađena od polikarbonata koji ih čini tanjim, lakšim i mnogo otpornijim na udarce od normalne plastične leće. Polikarbonatna leća ima viši indeks loma svjetlosti.

POLIMER

organski materijal formiran od mnogo malih molekula (monomera). Materijali kontaktnih i naočalnih leća su često polimeri.

PRESBIOPIJA

gubitak sposobnosti fokusiranja na blizinu. Manifestira se uglavnom nakon 40. godine života kada počinje opadanje sposobnosti akomodacije očne leće.

PREOSJETLJIVOST NA BLJEŠTANJE

stanje kada za oko normalne vrijednosti svjetla izazivaju neugodu i poteškoće pri gledanju. Preosjetljivost na bliještanje može biti uzrokovana nekorigiranom refrakcijskom pogreškom, slabom (sporom) adaptacijom na svjetlost, zamućenjem u optičkim medijima i neregularnim optičkim medijima te drugim razlozima.

PRIZMA

klinast, proziran dio optičkog stakla ili plastike koji mijenja smjer zraka svjetlosti pri prolazu kroz leću (u odnosu na početni smjer) prema svojoj bazi.

PRIZMA DIOPTRIJA

jedinica mjere za prizmatične naočalne leće. Jedinica mjere je cm/m.

PROGRESIVNA NAOČALNA LEĆA

leća s varijabilnom dioptrijskom jakosti dizajnirana tako da omogućava oštar vid na svim udaljenostima gledanja. 

PROPIONAT

meki fleksibilni plastični materijal koji se koristi za izradu okvira za naočale. Obrađuje se lijevanjem u kalup.

PROPUSNOST SVJETLA

postotak prolaznosti svjetla kroz naočalnu leću. Važan je podatak kod naočalnih leća za sunce.

PROTEIN

velike, kompleksne organske molekule. Proteini se nalaze i u suznom filmu te se mogu taložiti na kontaktnoj leći što uzrokuje slabljenje vidne oštrine i manji komfor. Za uklanjanje proteina s kontaktnih leća koriste se enzimske tablete.

PUPILA

otvor u sredini šarenice kroz koji svjetlo ulazi u oko.

R
RAZMAK IZMEĐU ZJENICA(PD)

linearna vrijednost izražena u milimetrima između dva centra očnih zjenica.

REFRAKCIJA

promjena smjera zrake svjetla pri prolasku iz jednog u drugi optički medij. Refrakcija je i termin koji označava postupak utvrđivanja optičkog statusa oka.

REFRAKCIJSKA POGREŠKA

stanje pri kojem zrake svjetla koje se prolaskom kroz optički aparat oka ne lome pravilno pa se ne sijeku na mrežnici nego negdje ispred ili iza mrežnice. Refrakcijske pogreške su: kratkovidnost, dalekovidnost te astigmatizam.

REFRAKTOMETAR

elektronski uređaj za objektivnu refrakciju (određuje dioptrijsku jakost oka bez sudjelovanja volje klijenta).

RETINA ili mrežnica

receptorski sloj osjetljiv na svjetlo u stražnjem dijelu oka. Prima svjetlosne podražaje koji se preko očnog živca prenose u mozak.

ROŽNICA/KORNEA

prednji prozirni dio očne jabučice. Daje veći dio dioptrijske jakosti optičkom sistemu oka.

S
SADRŽAJ VODE U KONTAKTNOJ LEĆI

što je veći postotak vode to je leća manje otporna i mekša, ali je zato veća propusnost za kisik.

SALINA/FIZIOLOŠKA OTOPINA

sterilna otopina koja služi u čišćenju i ispiranju kontaktnih leća.

SFERA/KUGLA

okrugli objekt kojem su sve točke na površini jednako udaljene od centra. Naočalne leće često imaju plohe koje su dijelovi kugle. Zovemo ih sfernim lećama.

SILIKON HIDROGEL

materijal mekih kontaktnih leća koji je superpropustan za kisik. Zbog propusnosti za kisik koja je 5 puta veća od propusnosti klasičnih materijala smatra se najzdravijim materijalom mekih kontaktnih leća.

SINDROM KOMPJUTERSKOG VIDA (CVS)

skupina poteškoća uzrokovanih radom na računalu. Simptomi su suho oko, naprezanja vida, nejasan vid, crvene oči, peckanje u oku, preosjetljivost na svjetlo, glavobolja, bol u leđima, vratu i ramenima...

SINDROM PREDUGOG NOŠENJA KONTAKTNE LEĆE

akutna reakcija rožnice na hipoksiju, česta kod korisnika kontaktnih leća. Znakovi su centralna erozija epitela rožnice, crvenilo oka, natečeni kapci i sužene zjenice.

SINDROM SUHOG OKA

nedostatak vlažnosti u oku tj. poremećaj suznog filma u oku.

SKIJASKOP/RETINOSKOP

optički uređaj s izvorom svjetla koji služi u skijaskopiji.

SKIJASKOPIJA

metoda objektivne refrakcije gdje se skijaskopom osvjetljavaju zjenica i retina kako bi se odredila potrebna dioptrijska jakost naočalne leće.

SLABOVIDNOST

smanjena vidna oštrina uslijed organskih ili optičkih razloga. Naočale i kontaktne leće ne pomažu dovoljno pa se često propisuju razna sredstva za uvećavanje slike (lupe, teleskopske naočale te elektronska uvećavajuća pomagala).

SLIJEPA PJEGA

područje bez podražaja koje se odnosi na dio retine gdje vidni živac ulazi u oko. Na glavi vidnog živca nema receptora za svjetlo pa je oko na tom području slijepo.

SLJEPOĆA

gubitak oštrine vida, ostatak oštrine manji od 5% normalne vidne oštrine.

SLJEPOĆA NA BOJE

djelomična ili potpuna nemogućnost razlikovanja boja. Može biti kongenitalna (od rođenja) ili stečena.

SNELENOVI ZNAKOVI

testovi za ispitivanje vidne oštrine. Sastoje se od brojeva i slova standardiziranih oblika i veličina koje je predstavio njemački oftalmolog Herman Snellen.

STAKLENA (mineralna) NAOČALNA LEĆA

naočalna leća odličnih optičkih svojstava, otporna na grebanje. Zbog težine i rizika mogućih ozljeda oka prilikom nezgoda rijetko se koristi.

STAKLOVINA/VITREUS

prozirna, bezbojna, želatinozna masa koja ispunjava prostor u oku između očne leće i mrežnice.

STEREOPSIS

trodimenzionalni doživljaj vida, omogućuje percepciju dubine.

SUPRESIJA

potpuna ili djelomična nesposobnost percipiranja objekata u vidnom polju jednog oka.

SUZNA LEĆA

leća od suza formirana između rožnice i kontaktne leće.

SUZNA PUMPA

proces u kojem se pri svakom treptaju pumpaju svježe, oksigenizirane suze te se ispumpavaju deoksigenizirane suze i otpadni produkti. Izmjena suza osigurava normalan metabolizam oka.

SUZNA TOČKICA

otvor na očnim vjeđama u koji se slijeva višak suza. Na suzne točkice se nastavlja suzni kanal koji završava u nosnoj šupljini tako da višak suza završi u nosu.

SUZNA ŽLIJEZDA

žlijezda koja izlučuje suze.

SUZNI FILM

tanki sloj suza koji pokriva rožnicu. Putem suznog filma rožnica se opskrbljuje kisikom i hranjivim tvarima. Suzni film se obnavlja treptajem.

Š
ŠARENICA/IRIS

okrugla pigmentirana membrana koja okružuje zjenicu oka. Svojim stezanjem i opuštanjem sužuje ili proširuje zjenični otvor pa time kontrolira količinu svjetla koje ulazi u oko.

ŠIRENJE ZJENICA/MIDRIJAZA

širenje zjenice događa se pri slabom svjetlu, a može se izazvati nekim lijekovima (midrijatici).

ŠKILJAVOST/STRABIZAM

pogreška binokularnog vida kada vanjski očni mišići ne usmjeravaju očni par da gleda paralelno i da fiksira predmete, već su im optičke osi usmjerene u dvije različite točke.

ŠTAPIĆI

stanice receptori, štapićastog oblika, osjetljive na svjetlo. Najviše ih je na periferiji mrežnice, a odgovorne su za noćni vid.

T
TELESKOPSKE NAOČALE

naočale na koje je ugrađen teleskopski sustav radi postizanja uvećanja potrebnih slabovidnim osobama.

TERAPEUTSKA KONTAKTNA LEĆA

kontaktna leća koja se privremeno stavlja na rožnicu radi zaštite poslije operativnih zahvata ili u terapiji.

TITAN

lagan, čvrst, sjajan, nekorodirajući metal bijelo-srebrne boje. Čvrst je kao čelik, a upola je lakši. Koristi se za izradu laganih okvira za naočale koji ne izazivaju alergije na koži.

TOKARENJE

postupak proizvodnje kontaktnih leća struganjem. Koristi se za izradu individualnih kontaktnih leća po receptu.

TORIČNA (CILINDRIČNA) NAOČALNA LEĆA

naočalna leća koja ima različitu jakost u dva različita meridijana. Služi za korekciju astigmatizma.

TORIČNA KONTAKTNA LEĆA

posebna izvedba kontaktne leće koja se koristi kako bi se korigirao astigmatizam.

TRIVEX

polimer koji se koristi za izradu plastičnih naočalnih leća. Odlikuje ga mala specifična težina, visoka čvrstoća te optička čistoća. Koristi se za sportske, zaštitne i druge vrste naočala.

TVRDE KONTAKTNE LEĆE

povijesna vrsta stabilnih leća od PMMA materijala. Ne koriste se nakon pronalaska materijala koji propuštaju kisik.

TVRDI SLOJ

prozirni, tvrdi nanos na plastičnoj naočalnoj leći. Plastični materijali su osjetljivi na ogrebotine te se oplemenjuju tvrdim slojem radi produženja vijeka trajanja naočalne leće.

U
ULTRALJUBIČASTO/UV SVJETLO

„ultraljubičasto zračenje“ (ultraljubičasta svjetlost), kratica UV prema eng. terminu ultraviolet. Obuhvaća elektromagnetsko zračenje s valnim duljinama manjim od onih koje ima vidljiva svjetlosti.

UREDSKE NAOČALE

naočale varijabilnog fokusa za rad na srednjoj daljini (i na daljini za blizinu). Dizajnirane su za učestali rad na računalu.

V
VAKUUMSKA PUMPICA

gumena naprava koja se upotrebljava za uklanjanje polutvrde kontaktne leće iz oka.

VID NA BLIZINU

sposobnost raspoznavanja znakova na normalnoj udaljenosti s koje se čita (najčešće na 40cm).

VIŠENAMJENSKA OTOPINA ZA ODRŽAVANJE KONTAKTNIH LEĆA

otopina za održavanje kontaktnih leća koja sadrži agense za čišćenje, vlaženje i dezinfekciju kontaktnih leća.

Z
ZAŠTITA OD ULTRALJUBIČASTOG SVJETLA/UV ZAŠTITA

karakteristika naočalne leće koju odlikuje sposobnost filtriranja štetnih ultraljubičastih (UV) zraka, a propuštanje svjetlosnih zraka vidljivog spektra.

ZAŠTITNE NAOČALE

naočale čiji su okviri i leće izrađeni od materijala izdržljivih na udarce za zaštitu oka od mogućih povreda u radnim aktivnostima ili sportu.